Česta pitanja
Koje koristi imaju građani Zagreba od provođenja projekta?
Gotovo trećina vrelovodne mreže grada Zagreba zamijenit će se novim vrelovodnim cijevima koje se ugrađuju modernom tehnologijom. Povećat će se pouzdanost i sigurnost opskrbe toplinskom energijom i energetska učinkovitost toplinskog sustava, smanjit će se broj puknuća vrelovodnih cijevi, broj hitnih intervencija i broj obustava isporuke toplinske energije, kao i emisije onečišćujućih tvari (CO2) u okoliš.
Što znači zamjena vrelovoda modernom tehnologijom i koji je vijek trajanja novih vrelovodnih cijevi?
Više od polovice postojeće vrelovodne mreže u Zagrebu je izgrađeno u razdoblju između 1962. i 1995. godine klasičnim načinom polaganja čeličnih cijevi u betonskom kanalu. Takva tehnologija je zastarjela i podložna vanjskim utjecajima poput visoke razine podzemnih voda i prodora oborinskih voda u betonske kanale, što pogoduje propadanju vrelovodnih cijevi i nastanku korozije te dovodi do povećanih toplinskih gubitaka, povećanog broja puknuća vrelovodih cijevi i prekida opskrbe toplinskom energijom. Revitalizacija vrelovodnih cijevi izvodi se novom tehnologijom beskanalnog polaganja predizoliranih cijevi, čiji sastav onemogućuje vanjske atmosferske utjecaje na čelične cijevi, koje imaju ugrađen nordijski sustav za detekciju kvara, odnosno sustav nadzora. Zbog postojanosti materijala na vanjske utjecaje, vijek trajanja novih predizoliranih cijevi je do 50 godina.
Kada će se provoditi radovi u pojedinom naselju?
Revitalizacija dotrajale vrelovodne mreže provodit će se izvan ogrjevnih sezona tijekom 2021., 2022. i 2023. godine od sredine svibnja do kraja rujna. Planira se zamijeniti veliki broj dionica (68,5 km), stoga će se radovi provoditi u više naselja istodobno. Krajnje kupce koji zbog radova neće imati isporuku tople vode, pravovremeno ćemo obavijesti o terminu obustave u rubrici Info za građane.
Koliko je predviđeno vrijeme trajanja obustava isporuke tople vode?
Duljina trajanja obustava isporuke tople vode ovisi o opsegu i zahtjevnosti radova na pojedinoj dionici vrelovodne mreže. Mijenjat će se magistralne vrelovodne cijevi velikih dimenzija, kao i veći broj vrelovodnih ogranaka. Ponekad će obustave isporuke potrajati i više tjedana, jer ne postoji mogućnost obilazne opskrbe krajnjih kupaca toplinskom energijom. U takvim slučajevima vas molimo za strpljenje i razmijevanje, jer u ovom projektu sudjelujete Vi i HEP zajedno – za toplo srce grada.
Nakon što projekt završi, hoće li i dalje biti puknuća vrelovodnih cijevi i neplaniranih obustava isporuke toplinske energije?
Rezultat ovog projekta bit će značajno smanjenje broja obustava i hitnih intervencija na obnovljenim dionicama vrelovodne mreže. Projektom se neće zamijeniti cijela vrelovodna mreža grada Zagreba, nego trećina vrelovoda, što znači 68,5 km najstarijih i najugroženijih dijelova mreže. Puknuća cijevi i u budućnosti će biti moguća, ali u puno manjoj mjeri, na onim dijelovima vrelovoda koji nisu bili prioritetni za zamijenu u sklopu ovog projekta, a koji će s vremenom postati ugroženi radi pojave korozije i drugih vanjskih utjecaja.
Hoće li krajnji kupac dobiti umanjeni račun za toplinsku energiju, ukoliko dio mjeseca nije bilo isporuke tople vode?
Iznos računa za toplinsku energiju ovisi o količini toplinske energije koju radnici HEP-Toplinarstva na kraju svakog mjeseca očitaju na mjerilu u toplinskoj podstanici. U danima kada nema isporuke tople vode, mjerilo neće evidentirati potrošnju toplinske energije, što će se odraziti na dio mjesečnog računa krajnjeg kupca. U slučaju da krajnji kupac nije imao isporuku tople vode tijekom cijelog obračunskog razdoblja (mjeseca), na računu za toplinsku energiju obračunat će mu se samo fiksni troškovi.
Zašto je krajnji kupac dužan podmiriti fiksne troškove za razdoblje kada nije imao isporuku tople vode?
Fiksni troškovi čine obavezni (propisani) sastavni dio svakog računa za toplinsku energiju. Kroz fiksni dio računa (paušal) krajnji kupci podmiruju troškove materijala i rada na proizvodnom i distributivnom dijelu toplinskog sustava, odnosno radove na proizvodnim postrojenjima te vrelovodnoj i parovodnoj mreži, troškove ugovaranja, obračuna te stručno upravljanje, rukovanje i održavanje toplinskih podstanica, bez čega ne bi bilo moguće funkcioniranje toplinskog sustava.
